Bodovni koeficijenti

Powerlifting for Powerliving

Ljudi su se oduvijek pitali tko je jači: mali čovjek koji podigne manji teret od nekog diva ili taj div koji podigne jako veliki teret, David ili Golijat. Odgovor na ovo pitanje pokušao se naći kroz omjer podignute težine i težine čovjeka.
U dizačkim sportovima natjecatelji su svrstani u određene relativne težinske kategorije i ovdje se pobjednik određuje jednostavno, najvećom podignutom kilažom u odnosu na – relativno na svoje konkurente u kategoriji. Problem nastaje kada se želi odrediti apsolutni pobjednik, natjecatelj koji je među svima najjači. Da bi se međusobno usporedili različiti rezultati iz pojedinačnih relativnih kategorija koristile su tijekom povijesti dizačkih sportova razne metode. Najjednostavnija je metoda omjera podignute težine i tjelesne težine natjecatelja. No, ova metoda u neravnopravan položaj stavlja teže natjecatelje. Lakši natjecatelji zbog specifične biomehanike tijela postizali su bolje rezultate od težih natjecatelja. Tako su najjači muškarci bilo oko 60kg a žene oko 50kg tjelesne težine.
S obzirom na nedostatke ove jednostavne metode uvedene su znatno kompliciraniji sustavi određivanja ukupnog pobjednika nekog natjecanja.
U olimpijskom dizanju utega počelo se s Hoffmanovim formulama a danas se primjenjuju Sinclairovi koeficijenti.
U powerliftingu problem je bio kompliciraniji zbog specifičnosti i različitosti tri glave discipline te danas postoji više metoda određivanja ukupnog pobjednika, odnosno više sustava bodovnih koeficijenata.
No, što su u stvari ti koeficijenti i kako su nastali?
Pojedini sportski znanstvenici ili matematičari zaljubljeni u ovaj sport pratili su rezultate s natjecanja i željeli su odrediti određene korelacije između tjelesne težine i podignute težine statističkim metodama te na osnovi dobivenih podataka odrediti ravnopravan odnos svih sudionika u natjecanju, kako muškaraca tako i žena. Dobiveni statistički korektivni faktori nazivaju se koeficijentima s imenom osobe koja ih je prva ustanovila.
S početkom sedamdesetih godina u primjeni su bili Scwartz/Malone koeficijenti te Siff koeficijenti.
Najdugovječniji sustav određivanja ukupnog pobjednika je pomoću Reshelovih koeficijenata. Greg Reshel bio je tehnički direktor APF federacije i za potrebe natjecanja razvio je sustav koeficijenata koji uvažava i starost natjecatelja, pa imamo Reshelove koeficijente za mlađi uzrast ali i za stariju populaciju. Reshelovi koeficijenti daju određenu prednost lakšim natjecateljima u odnosu na primjenu drugih sustava koeficijenata. Reshel je danas u primjeni još uvijek u većini svjetskih powerlifting federacija: GPC, GPA, WUAP, IRP…

Australski matematičar Robert Wilks proučavao je rezultate powerlifting natjecanja i definirao je određenu matematičku formulu koja povezuje sve rezultate u jedinstveni sustav: http://en.wikipedia.org/wiki/Wilks_Coefficient
To je jedini sustav koji koristi stvarnu matematičku formulu a ne statističke odnose između rezultata raznih natjecatelja. Ta formula u obzir uzima razlike između lakših i težih natjecatelja, odnose dužine udova, veličine torza i visine, i ostale antropometrijske podatke. U primjeni je od 1997. u IPF-u.
Američki statističar Herb Glossbrenner razvio je 2004. sustav koeficijenata koji je u biti zlatna sredina između Schwartzovih koeficijenata, koji daju prednost lakšima, i Wilksovih koeficijenata, koji daju prednost težim natjecateljima. Glossbrenerovi koeficijenti primjenjuju se u WPC federaciji.
Na WPC Svjetskom prvenstvu 2013. u Pragu apsolutni pobjednik u bench pressu je bio Nandor Tunker koji je podigao 140kg pri 43.8kg tjelesne težine ispred Laszla Meszarosa koji je podigao 303kg pri 128.4kg težine:

Međutim, osnivač američke powerlifing federacije NASA (Natural Athlete Strength Associations) Rich Peters primijetio je da su podaci koji su se koristili za modeliranje svih ovih koeficijenata bili zasnovani na rezultatima dizača koji su koristili ili koriste doping te koji nisu svi prošli antidoping testiranje. Značajka korištenja anaboličkih steroida jest više mišićne mase u tjelesnoj strukturi, napose kod većih težina tijela. No, kod osoba koje ne koriste doping u stvarnosti je drugačije te je kod većih tjelesnih težina veći udio masnog tkiva u tjelesnoj strukturi nego kod osoba koje koriste steroide. Počevši od 1996. Peters je dvije i pol godine obrađivao podatke s natjecanja NASA federacije dizača koji su svi bili testirani i koji su uredno prošli antidoping testiranje. Kao rezultat tog istraživanja, nastala je tzv. Outstanding Lifter (OL) formula i sustav koeficijenata koji se još uvijek razvija i istražuje, a u upotrebi je u NASA powerlifting federaciji: http://www.nasa-sports.com/olcoef.htm
Osim sustava koeficijenta koji u obzir uzimaju razlike u spolu i tjelesnoj težini imamo i koeficijente koji uzimaju u obzir i dobne razlike. Za kadetske i juniorske kategorije koristi se uglavnom Foster koeficijenti a za master kategorije iznad 40. godine McCulloch ili Reshel koeficijenti.
Iako niti jedna formula nije savršena, i kako su zasnovane na statističkim podacima rezultata dizača koji su postignuti pod raznim uvjetima, Wilksova formula se za sada pokazala i znanstveno utemeljenom: http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/10613442
Dok se ne razvije računalni model koji će egzaktno određivati koliku specifičnu silu proizvodi mišić bez obzira na ostale uvjete koji su promatrani kroz ove formule i na osnovi toga odrediti sustav kojim će se određivati ukupni pobjednik, Wilksova metoda je najpravednija za sve dizače.
Svjetski rekord u bodovima ostvarenim po Wilksovom sustavu bodovanja drži Sergey Fedosienko koji je ostvario 657.88 bodova u kategoriji do 59kg, slijedi ga Jaroslaw Olech u kategoriji do 74kg s 641.85 boda , te Mike Bridges s 638.0 boda u kategoriji do 82.5kg.

Kod žena rekorderka je Priscilla Ribic s 654.30 boda u kategoriji do 67.5kg, slijedi je Marina Kudinova s 654.22 boda u kategoriji do 75kg, i Larysa Vitsyevska s 651.93 Wilksa kategoriji do 60kg.
Usporedba raznih sustava koeficijenata kroz izračun, na jednom mjestu:
http://tsampa.org/training/scripts/relative_strength/

 

Leave a Reply