Klasifikacija steroida

Tri glavne skupine AAS imaju različite načine vezivanja na androgene receptore a shodno tome i različito djelovanje i nuspojave.

Steroidi i nus pojave

Ljudsko tijelo je jedan vrlo složeni biokemijski mehanizam u kojem neznatna promjena hormonalnih razina može dovesti do neželjenih učinaka u konačnici. Proizvodnja hormona u tijelu je određenom balansu, jedan hormon utječe na drugi, taj drugi na treći, i cijeli taj mehanizam je toliko složen da ne možemo laički pretpostaviti koja će doza hormona unešenog u tijelo izazvati željene ili neželjene reakcije.

Stoga, ne postoji recept koliko čega je dobro ili loše, koliko steroida će izazvati koju nus pojavu. A mogućih nus pojava ima mnoštvo. Osim toga, svaki organizam je jedinka za sebe, i ne postoji doza koja je dobra za sve. Tijelo od 90kg “treba” drugačiju dozu od tijela od 130kg, a fraza “više je bolje” ne drži vodu, odnosno veće doze neće polučiti i adekvatno veći učinak.

“Što je dobro za Jupitera, nije dobro za vola!” – govorili su stari Rimljani, a to načelo vrijedi i ovdje. Nije sve za svakoga, i neće svaka supstanca isto djelovati na svakoga. To što nekome nije ništa bilo, ne znači da neće i vama. Uopćeno rečeno, korištenje AAS može donijeti više štete, nego koristi. A šteta u ovom slučaju je narušavanje zdravlja.

Klasifikacija steroida s obzirom na kemijsku strukturu

Anaboličko androgeni steroidi uglavnom se dijele u 3 osnovne skupine:

• testosteron i derivati (modificirani testosteron)
• DHT (dihidrotestosteron) spojevi
• 9nor spojevi

Testosteron i modificirani spojevi

Testosteronska skupina može se podijeliti na 17alfa i 17beta alkalizirane spojeve i spojeve s modificiranim A prstenom te izvorni testosteron. U ovu skupinu spadaju preparati poput injektivnog testosterona u raznim spojevima (cipionat, acetat, propionat, suspenzija …), dianabol (metan), ekvipoz (injektivni metan), halotestin, metiltestosteron i turinabol. O samom testosteronu više pročitajte u članku ‘Testosteron – hormon snage, nasilja i seksa’ a o modificiranim spojevima testosterona u članku ‘Modificirani testosteron’.

Spojevi dihidrotestosterona

DHT spojevi su spojevi dihidrotestosterona. Dihidrotestosteron je vrlo blizak kemijski rođak testosterona s vrlo naglašenim androgenim svojstvima. U odnosu na testosteron uzrokuje manju retenciju vode, veću snagu, “tvrđe” mišiće, ne izaziva aromatizaciju, ali također uzrokuje i određene nus pojave. Glavni predstavnici ove skupine su: anadrol, anavar, masteron, primobolan, proviron i winstrol.

19nor spojevi

19nor spojevi su pravi sintetički steroidi dobiveni tako da je molekula testosterona promijenjena na 19-oj poziciji te je dobiven novi kemijski spoj. Imaju izuzetan anabolički utjecaj i odnosu na izvorni testosteron nekoliko puta su jači po tom pitanju. U ovu skupinu spadaju nandrolon(deka durabolin) i trenbolon (trenabol).

Doziranje – uzrok svih nuspojava

Ove tri glavne skupine AAS imaju različite mehanizme djelovanja i načine vezivanja na androgene receptore, i kako sam naveo u uvodnom dijelu, svako unošenje hormona sa strane uzrokuje određene kontra reakcije u drugim hormonima, najčešće u koncentraciji estrogena i progesterona, ženskih spolnih hormona što korisnici često znaju “pokrivati” korištenjem terapije iz sve tri skupine AAS. No, svako dodatno unošenje sintetičkih supstanci otvara Pandorinu kutiju nus pojava i nikad se ne zna što će to donijeti u konačnici.

Hormoni ubrzavaju procese izgradnje u tijelu, ali isto tako ubrzavaju i ostale neželjene stvari. Testosteron je hormon sazrijevanja prije svega, pretvaranja djeteta u muškarca, hormon odrastanja, i mogli bismo reći hormon starenja u ovom smislu. No, isto tako je i hormon mladosti. Gdje je balans u tome?

Mislim da je najveća nus pojava AAS njihov psihološki efekt na ego. Pod utjecanjem AAS čovjek hoće još i još, brže, više i jače, ali ne u olimpijskom smislu, nego u ego tripu. I kao obično, ego ne poznaje granicu, i tada nema balansa kojeg tijelo prirodno radi u lučenju hormona. Prevagne ona strana da testosteron postane hormon starosti i sve što starost nosi dolazi ubrzano: kardiovaskularne bolesti, dijabetes, bolesti prostate, gubitak kose, impotencija, starenje kože, te smrt naposljetku. Doduše, nema još znanstvenih podataka koliko bi neka osoba genetski živjela a da nije koristila AAS, ali slučajevi gdje vrhunski sportaši umiru u četrdesetim idu tome u prilog, pogotovo oni koji su redovno “prolazili” antidoping testiranja (slučaj američke sprinterice Florence Griffith Joyner, primjerice), idu u prilog tome da na kraju krajeva “vrag dođe po svoje”.

Poanta cijele priče je kao i u svakom priči o lijekovima: svaki lijek je u određenoj dozi lijek a promjenom doze dolazi do neželjenih nus pojava, lijek postaje otrov. Tako je i s anaboličko androgenim steroidima, u određenoj dozi služe kao lijek s ciljanom nus pojavom – izgradnjom snage i mišićne mase, dok u prekomjernoj dozi postaju otrov.

___

Ovaj članak izvorno je objavljen 2.10..2014., a izmjenjen i dopunjen je 12.2.2022.