Kemijski roboti

Testosteron povećava natjecateljski duh, borbu s konkurencijom, na bilo kojem polju života, a neki ne vole konkurenciju.

Skinuti se s kemije popularan je izraz u sportu kada se netko oslobađa „derivata“ dopinga u krvi, pokušava se spremiti za testiranje i život bez dopinga. Mogu li se ljudi skinuti s kemije života, one kemije kojom smo svi uvjetovani, bez obzira tko kakav doping koristi u životu. Imam dojam da su ljudi ništa drugo no kemijski programirani roboti.

Jesu li doista ljudi kemijski roboti…zašto tako mislim, pa zato jer se teoretski pretpostavilo, laboratorijski dokazalo a iskustveno uvidjelo da se hormonskim fluktuacijama u tijelu mijenja poimanje stvarnosti oko sebe, način ponašanja. Naime, jedan od najvažnijih hormona u tijelu, muški spolni hormon testosteron ne određuje samo fizičke karakteristike tijela nego i psihičko stanje, i društveno ponašanje.

Testosteron

Ukratko rečeno, testosteron Testosteron-hormon snage, nasilja i seksa je muški spolni hormon, koji se prirodnim putem proizvodi u spolnim žlijezdama, vrhunac proizvodnje testosterona tijelo dostiže u pubertetu i postpubertetnom razdoblju a produkcija počinje opadati, ovisno od osobe do osobe, nakon 30. godine života. Odgovoran je za pojavu muških tjelesnih karakteristika, povećanje mišićne mase i snage, rast tkiva itd.

Prva upotreba testosterona s ciljem poboljšanja tjelesnih performansi javlja su u elitnim postrojbama njemačkog Wehrmachta za vrijeme II svjetskog rata. Daljnjim znanstvenim istraživanjima sintetizirani su razni derivati testosterona koji se od pedesetih godina primjenjuju i u medicini i u sportu. Svi derivati testosterona koji se primjenjuju u sportu nazivaju se jednim imenom anaboličko-androgeni steroidi (AAS) i svi su zabranjeni kao doping.

Sociološki mehanizmi su uvjetovani hormonima

Razina testosterona s godinama opada, i zanimljivo je promatrati ponašanje muškaraca u društvu, shodno godinama starosti i razinama testosterona. Da ne idem u širinu teksta, samo ću natuknuti da se, ama baš svaki društveni obrazac ponašanja može objasniti razinom hormona. Kao nadogradnja tim odnosima u društvu javljaju se i posebni umni konstrukti poput religije, filozofije, umjetnosti, pa čak i znanosti. Sve je odraz poimanja stvarnosti oko sebe iz perspektive subjekta koja je pak produkt balansa raznih hormona u organizmu. Čak i ljubav u koju se svi kunu kao nadmaterijalnu vrijednost samo je kemija i može se objasniti kemijskim balansom raznih hormona. Više razine testosterona uvjetuju zanimanje za suprotni spol, dopamin i serotonin određuju zaljubljenost gdje se pak snižava razina testosterona, a povisuje estrogen, mehanizam je podešen tako da treba doći do razmnožavanja i brige za potomstvo a potom prepuštanje scene potomcima. Znanstvena istraživanja dakako potkrepljuju ove riječi.

I onda u skladu naziva jedne knjige pitam se „Koji k . . . c uopće znamo?“, što je od svega što proživimo, doživimo, iskusimo istina a što je produkt kemije u organizmu? I ona najdublja čuvstva, najplemenitija osjećanja, jesu li plod kemije…

Djelovanje testosterona na psihu

No, opet pitam se i pitanjem sebi odgovaram na sve ovo:

A zašto netko pod istim okolnostima donosi različite odluke?

Dakle, u tome je ta kvaka – svi se znaju u birtijama napiti, ali svatko se pijan ponaša na različiti način, netko ispolji jednu osobinu a netko drugu. Postoji očito jedna komponentna osobnosti koja odlučuje kako će se tko ponašati pod svim tim kemijskim spojevima u tijelu, kako će reagirati na događaj izvana i vjerujem da bi ta komponenta imala isti odgovor bez obzira u kojim okolnostima odživjela svoj život, na Zemlji, Marsu ili nekom hipotetskom svijetu mistike.

Kemija tijela je samo nadogradnja, određeni software. I za razliku od analogije s računalom, u ovom slučaju je software nešto materijalno a hardware za sada nešto nedefinirano, moguće jedna tkanina stvarnosti po kojoj ispisujemo svoje živote, povezani nitima koja tek u konačnici dobivaju svoj smisao.

Stvarni razlog zabrane?

Možda su steroidi i stoga zabranjeni. ne iz razloga što u sportu daju nekome stanovitu prednost, jer ionako su sportaši u današnjem sportu manje bitni od novca koji se okreće, nego iz razloga što se pomoću njih može čovjek reprogramirati, odnosno promijeniti mu ponašanje a da nije u skladu kolotečine. Testosteron povećava natjecateljski duh, borbu s konkurencijom, na bilo kojem polju života. A svakom mužjaku je u interesu da ima što manje konkurenata, pa tako i alfa mužjacima koji vode svjetsku igru.

___

Ovaj članak izvorno je objavljen 8.8.2014., a izmjenjen i dopunjen je 22.2.2022.